Zbirka školske opreme i predmeta
Nastanak današnje Zbirke školske opreme i predmeta vezan je uz djelatnost Hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora, strukovne udruge učitelja i učiteljica koja je od osnutka radila i na prikupljanju građe za budući Hrvatski školski muzej.
Građa se prikupljala privatnim donacijama pojedinih učitelja i učiteljica, raznih proizvođača nastavnih sredstava i pomagala i školske opreme te poklonima ustanova i Zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu. Važne su bile i razne školske i gospodarske izložbe, domaće i inozemne, na kojima su izlagani školski predmeti. Od osnutka Muzeja 1901. godine sakupljeni predmeti bili su podijeljeni u 41 skupinu, raspoređeni u Historijski i Moderni odsjek. (Pleše, 1971, str. 16.)
Statut Hrvatskog školskog muzeja iz 1901. godine građu buduće Zbirke školske opreme i predmeta opisao je u skupini 4:
4 različiti predmeti koji su u savezu s pučkom školom svih vremena, kao što su slike znamenitih učitelja, spomenice, rukopisi, medalje, pečati, diplome, dekreti, priznanice, školske zastave, zbirke starinskih crkvenih i školskih pjesama… (Statut Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu, 1901.). Najvećim dijelom građa je bila smještena u Historijskom odsjeku, a u Modernom odsjeku bila je zastupljena manjim dijelom i raspoređena prema pojedinim nastavnim predmetima.
Sve do 1907. godine vođena je uredna dokumentacija o porijeklu predmeta koji su dolazili u Muzej i njihovim podacima, a onda početnički entuzijazam posustaje. Razlozi su višestruki, a ključno je bilo i to što Muzej nije imao stručno osoblje i stalnoga zaposlenika pa se građa za Zbirke nije ni skupljala sustavno, a dio predmeta dolazi u Muzej bez zabilježbe osnovnih podataka. Ipak, uvidom u Arhivsku zbirku i dokumentaciju Muzeja može se doći do jednog dijela podataka.
Po završetku Drugoga svjetskog rata pospremljena građa je izvađena, očišćena i započelo se sa sustavnim prikupljanjem – s prigodnih izložbi i uz veliku pomoć tadašnjega Ministarstva prosvjete, koje je već 1949. godine propisalo i raspis u kojem se mole škole da ustupe Muzeju građu koja bi bila korisna za novi postav, ali i daljnje proučavanje povijesti školstva i pedagogije u Hrvatskoj. U prvih pola stoljeća građa današnje Zbirke školske opreme i predmeta uglavnom je sadržavala građu iz osnovnih (pučkih), učiteljskih i manjim dijelom šegrtskih škola.
Do 2011. godine Zbirka školske opreme i predmeta bila je dio velike zbirke naziva Zbirka nastavnih sredstava i školske opreme, radova učenika i nastavnika, likovnih radova, u koju su prikupljani razni izvori za proučavanje povijesti školstva. Prikupljeni su razni predmeti kao i ostavštine učitelja, pedagoga, pedagoških pisaca, poznatih dječjih književnika i sl.
Statutom Hrvatskoga školskog muzeja iz 2011. godine Zbirka školske opreme i predmeta postala je samostalna i danas ima više od 4000 predmeta, koji datiraju od 18. stoljeća do današnjih dana. Zbirka i dalje kontinuirano raste prikupljanjem povijesnih i suvremenih predmeta važnih za proučavanje i razvoj školstva, prvenstveno na području Republike Hrvatske.
Predmeti se prikupljaju donacijama ili otkupima od raznih proizvođača školske opreme, škola i drugih, prosvjetnih, pedagoških i kulturnih ustanova i društava te pojedinaca.

Osnivači Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Zagreb, 1871. Sjede (slijeva): Ivan Filipović, Marija Fabković, Mijat Stojanović, Skender Fabković. Stoje: Tomislav Ivkanec, Janko Tomić, Josip Glasner, Franjo Stepanek, Sebald Cihlar, Ljudevit Modec, Vjenceslav Mařik, Stjepan Basariček, Bartold Francelj, Ante Truhelka. (HŠM Mf 61)